Crvena
Vino nastaje tako što se gnječi grožđe, a sok koji se dobija gnječenjem naziva se šira. U osnovi proizvodnje vina leži hemijski proces fermentacije, tokom kojeg, pod uticajem kvasaca u anaerobnim uslovima, dolazi do razlaganja različitih šećera do etanola. Proces vrenja ili fermetacije obično traje nekoliko nedelja, a posle toga vino se prečišćava i pretače u buriće ili bačve.

Crveno i belo vino se dobijaju na gotovo identičan način.
Crveno vino predstavlja tip vina dobijenog od tamnih sorti grožđa. Stvarna boja vina varira u rasponu od intenzivno ljubičaste, tipične za mlada vina, preko crvene za zrela vina i braonkasto-crvene za starija.
Proces proizvodnje crvenog vina započinje fermentacijom grožđa, tokom koje mehurići oslobođenog ugljen dioksida izbacuju kožice ploda na površinu posude za vrenje (danas uglavnom čeličnih tankova) u kojoj se vrši fermentacija. Kožice je potrebno vratiti nazad iz dva razloga: jedan je boja i ukus, a drugi činjenica da ukoliko bi im se dozvolilo da se osuše na površini, postale bi pogodan medijum za razvoj mikroorganizama, pa i rizik za kontaminaciju smeše.
Idealna temperatura za fermentaciju crnog vina je 29-30° C.
Na kraju procesa fermentacije ćelije kvasca su mrtve. One postepeno padaju na dno i formiraju sediment.
Kvalitetno vino se prečišćava, tako da se sediment ukloni. To se radi dekantovanjem vina tako da talog ostane na dnu inicijalne posude. Po završenoj fermentaciji, pristupa se presovanju. Koriste se specijalne prese, za finija vina koristi se manji pritisak i obrnuto. Prvo vino koje se samo ocedi čuva se odvojeno od onog dobijenog pod pritiskom.
Najpoznatije vrste crvenih vina
Kaberne Sovinjon (fr. Cabernet Sauvignon) — Ovo je najpopularnije grožđe na svetu kad je proizvodnja crvenog vina u pitanju. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazreva.
Merlot ili Merlo (fr. Merlot) — Od ovog grožđa se pravi najskuplje crveno vino na svetu — Chateau Petrus. Sorta je originalno identifikovana u Bordou, ima velika zrna sa tankom kožom, a ukus ima tragove borovnice i mente.
Nebiolo (ital. Nebbiolo) — Daje vrlo kompleksna crvena vina, uspeva na krečnjačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u severozapadnoj Italiji. Vrlo tamne boje, kasno sazreva. Nebbia na italijanskom znači magla.
Pino noar (fr. Pinot noir) — Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspeva na krečnjačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je „sveti gral“ proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste, guste grozdove. Pored Francuske, gaji se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumuniji, SAD...
Sira ili Širaz (fr. Syrah ili Shiraz) — Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Gaji se na granitu, krečnjaku i pesku, a najzastupljenije je u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazreva. Daje visoke prinose, pa proizvođači, ako žele viši kvalitet, moraju da ga kontrolišu i smanjuju.
Sanđoveze (ital. Sangiovese) — Ovo grožđe se gaji po celoj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na krečnjaku, ali i na glini, sporo i kasno sazreva, podložno je oksidaciji. Najbolja vrsta je sanđoveze pikolo.
Novi božole (fr. Beaujolais nouveau) — veoma mlado francusko vino koje se pije već šest nedelja nakon berbe. Nastalo je od sorte vinove loze božole.