Bela vina

Vino nastaje tako što se gnječi grožđe, a sok koji se dobija gnječenjem naziva se šira. U osnovi proizvodnje vina leži hemijski proces fermentacije, tokom kojeg, pod uticajem kvasaca u anaerobnim uslovima, dolazi do razlaganja različitih šećera do etanola. Proces vrenja ili fermetacije obično traje nekoliko nedelja, a posle toga vino se prečišćava i pretače u buriće ili bačve.
Crveno i belo vino se dobijaju na gotovo identičan način.
Belo vino nastaje fermentacijom soka grožđa, bez kože i peteljki. Fermentacija traje oko šest nedelja, a osnovni zahtev je da temperatura bude između 15 i 18 stepeni, jer se na višoj temperaturi gube aroma i svežina.
Boja belog vina kreće se u žutom spektru – od bledožute, preko slamnato-žute i zeleno-žute, do zlatno-žute.
Moguća je i proizvodnja belog vina od crnog grožđa. Takvo vino se naziva klaret (Claret) u Francuskoj ili Blank de Noar (Blanc de Noirs – šampanjac). Pošto crvena boja vina potiče iz kože grožđa, pri proizvodnji ovih vina se poseban akcenat stavlja na kvalitet grožđa i brzinu prerade, da bi se koža što pre odvojila od soka i izbeglo bojenje soka pigmentima iz kože.
Najpoznatije vrste belog vina
Šardone (fr. Chardonnay) — Verovatno najtraženije grožđe na svetu. Bolje uspeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cveta i zri. Danas se gaji u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.
Šenin blan (fr. Chenin Blanc) — Koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i penušava, suva i slatka. Gaji se najviše u dolini Loare – jugozapadna Francuska, pa sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazreva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.
Crveni traminer ili Klevner (nem. Gewurztraminer ili Traminer) — Iako je plod žučkasto-roze boje, od njega s eprave suva i slatka bela vina, karakterističnog aromatičnog i začinjenog ukusa – gewurtz znači začin. Poreklom je iz Aldo Adiđe, italijanske pokrajine u kojoj se govori nemački. Gaji se i u Alzasu (Francuska, deo prema Nemačkoj), Austriji, Nemačkoj, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji, ali i na drugom delu sveta – u Australiji i na Novom Zelandu.
Rizling (fr. Risling) — Ova sorta voli hladniju klimu. Ima bleda zrna sa mrljama i raste u malim grozdovima. Kasno cveta i zri. Daje vrhunska suva, poluslatka i slatka vina. Gaji se u Nemačkoj, Alzasu, Italiji, Australiji, SAD...
Sovinjon blan (fr. Sauvignon blanc) — Grožde doline Loare, raste na krečnjaku, pesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zri. Gaji se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji, SAD...
Semilon (fr. Semillon) — Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suva. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uslove. Raste u Bordou u Francuskoj, Čileu, Australiji, SAD, Južnoj Africi...