Šta su neutralni kvasci?
- Tekst Redakcija Vino.rs
- Objavljeno u Q&A
Q: Često se priča o divljim kvascima, selekcionisanim, o tome kako vina čak i raznih sorti liče zbog upotrebe istog, recimo „sovinjonskog“ kvasca, ali mene zanima pojam koji sam nedavno čuo – neutralni kvasci. Da li oni postoje?
(Igor Zlatanović, Novi Sad)
A: U proizvodnji vina vinski kvasci se mogu podeliti u tri grupe.
Prvu čine oni koji imaju posebnu enzimatsku aktivnost. To su obično Beta-glukozidazna i Beta-liazna aktivnost koja je jako bitna za oslobađanje prekursora arome koji se nalaze u grožđu a obično su vezani uz molekul šećera. Aromatske sorte poput muskata ili rizlinga i drugih imaju terpene (organska jedinjenja prijatnog mirisa koje proizvode mnoge biljke – prim) kao nosioce arome i oni su ti koji su vezani uz molekule šećera. Pošto su vezani nisu isparljivi, te ih ne možemo osetiti na nosu i zbog toga je potrebno da kvasac ima to glukozidazno dejstvo, da oslobodi vezu između šećera i arome i da to posle možemo osetiti u vinu.

Vladan Nikolić, jedan od najzačajnijih srpskih enologa
Upravo zato je za oslobađanje arome sovinjona izuzetno važan izbor kvasca jer samo nekoliko procenata kvasaca imaju to Beta-liazno dejstvo koje iz glutaciona (unutarćelijski antioksidans - prim) i aminokiseline oslobađaju tiole koji čine aromatski kompleks savinjona. Znači to su kvasci koje slobodno možemo svrstati u teroar kvasce jer daju veću i osetniju ekspresiju teroara, odnosno zemlje sa koje grožđe dolazi. Drugim rečima, oni oslobađaju i pojačavaju ono što se zarobljeno nalazi u grožđu.
Druga grupa kvasaca je ona koja se smišljeno koristi u proizvodnji kad je reč o velikim prinosima, kada se grožđe navodnjava, posebno kod neutralnih sorti koje nemaju izraženiji aromatski kompleks. Zapravo te takozvane „aromatične“ kvasce obično uzimaju velike vinarije koje rade ogromne količine vina. To su kvasci koji u toku fermentacije stvaraju ogromnu količinu estara (organska kiseonična jedinjenja – prim) i oni su zapravo ti koji daju izrazito voćne sveže arome. No problem tih voćnih i svežih aroma tj estara je rok trajanja. Oni hidrolizuju tokom vremena, u zavisnosti od temperature čuvanja vina otprilike posle šest do devet meseci se razgrade i gubi se aroma. Znači te kvasce zovemo „fermentativnim“ jer aroma ne dolazi iz grožđa već je grade kvasci u toku fermentacije i koriste se uglavnom za vina koja treba popiti u nekom kraćem roku.
Treću grupu čine takozvani „neutralni“ kvasci. Oni imaju minimalan uticaj na aromu koja se već nalazi u samom plodu. Nemaju enzimatska svojstva, ne oslobađaju prekurzore arome u plodu, ali omogućavaju da do izražaja dođe prirodan karakter grožđa ili takozvani teroar.
Da zaključimo: prva i treća grupa kvasaca mogu se spojiti u kategoriju „teroar kvasaca“ s tim što ova treća, takozvani „neutralni“ kvasac je bez ikakvog oslobađanja arome, dok ona prva to što ima u grožđu još više povećava.














