Kako čitati italijanske vinske etikete?
- Objavljeno u Vesti
-

Predstavljamo vam detaljni vodič za tumačenje etiketa italijanskih vina, kao i mali rečnik italijanskih vinskih pojmova.
Na vinima iz Italije ime je uvek dobro istaknuto, obično pri vrhu ili u centru etikete. Naziv može da se odnosi na oblast u kojoj je vino nastalo (npr. Barolo), sortu (kao što je Pinot Grigio), može biti izmišljeno (npr. Tignanello) ili da se odnosi na konkretan vinograd (recimo, Vigna Rionda). Takođe, česte su i kombinacije imena regije, vinarije, sorte i izmišljenog imena. Ponekad, izmišljena imena označavaju da je vino napravljeno izvan okvira stroge regulative pojedinih apelacija. Ime vina ponekad obuhvata sortu i lokaciju, kao što je Montepulciano d'Abruzzo.

Klasifikacija vina uvek je jasno istaknuta. Kategorije su sledeće:
Vino da Tavola (VDT) - stono vino
Indicazione Geografica Tipica (IGT) - vino sa regionalnim poreklom
Denominazione di Origine Controllata (DOC) - vino strogo kontrolisanog kvaliteta i porekla
Denominazione di Origine Controllata e Garantita (DOCG) - najkvalitetnija vina Italije
Oblast u kojoj je vino nastalo uvek se nalazi na etiketi, ili u imenu, ili iznad oznake klasifikacije vina, a ime proizvođača najčešće je odštampano na dnu etikete. Česti pojmovi su Tenuta (imanje, vinarija), Castello (zamak), Azienda (kompanija), Cantina (vinarija), Poggio (brdo), Vignetto ili Vigna (vinograd), Fattoria (farma) i Produttori (proizvođači).

Na etiketi moraju uvek biti jasno istaknute zapremina boce i sadržaj alkohola. Isticanje godine berbe zabranjeno je na stonim vinima, a obavezno na svim ostalim. Pojam Riserva znači da je vino odležavalo duže od propisanog perioda. Tu su ponekad i pojmovi Superiore i Classico. Superiore znači da je kvalitet grožđa u vinu nešto viši nego što je propisano za tu denominaciju, a Classico da je vino nastalo priznatom istorijskom metodom ili u istorijskoj oblasti unutar šireg vinskog regiona (na primer, Chianti Classico).

Evo na kraju i mali rečnik italijanskih vinskih pojmova: abboccato (abokato) - polusuvi stil vina; azienda agricola (acijenda agrikola) - imanje koje pored vina prodaje i druge poljoprivredne proizvode; amabile - poluslatko vino; annata (anata) - godina berbe; bianco (bjanko) - belo vino; cooperativa sociale (kooperativa socijale) - vinogradarska zadruga; enoteca (enoteka) - vinoteka; frizzante (frizante) - umereno penušavo vino; liquorosso (likvoroso) - vino sa dodatim alkoholom; metodo classico (metodo klasiko) - penušavo vino napravljeno klasičnom metodom iz Šampanje; millesimato - oznaka berbe kod penušavih vina; passito (pasito) - desertno vino napravljeno od polusuvih bobica grožđa; reccioto (rećoto) - vrsta vina od polusuvih bobica; rosato - roze vino; rosso (roso) - crveno vino; secco (seko) - suvo vino; spumante - penušavo vino; vecchie viti - vino nastalo od grožđa sa posebno starih čokota; vino sfuso - jeftino, rinfuzno vino; vin santo - posebna kategorija desertnog vina napravljenog od polusuvih bobica koje su dugo fermentirale u hrastovim bačvama; vitigno (vitinjo) - određena sorta grožđa. |

Tekst je deo promotivne online kampanje o italijanskim vinima u okviru 5. Nedelje italijanske kuhinje u Srbiji u organizaciji Italijanske agencije za spoljnu trgovinu ICE/ITA i u saradnji s Ambasadom Italije.