Saints Hills: Potraga za savršenstvom

Saints Hills: Potraga za savršenstvom

Neke stvari jednostavno nisu za svakoga.
Ako bi tražili mesto u regionu koje bi na najvišem nivou objedinilo sve što vinski turizam danas podrazumeva, onda bi vinarija Saints Hills na Pelješcu morala biti u samom vrhu. A možda i na njemu!

Lokalna tradicija zaogrnuta u rafinirani stil na najvišem nivou! Isto važi i za njihova vina, a plavac koji tu odležava u francuskim buradima sasvim sigurno jedan je od najmodernijih i najsofisticiranijih koje ćete probati bilo gde.

vinarija854

Nastala na mestu nekadašnje vinarije koja je ostala zapuštena veći deo prošlog veka, Saints Hills je zahvaljujući viziji, upornosti ali bogami i novcu Ernesta Tolja i njegove supruge Ivane danas ne samo restaurirana u autentičnoj lepoti starog pelješkog imanja, već je izrasla i u pravi hedonistički resort koji će uskoro dobiti i vlastiti heliodrom. Do tada, tu vas čekaju jedan od najekskluzivnijih restorana u Hrvatskoj, spektakularan pogled s terase na strme obronke Pelješca, luksuzan smeštaj i neka od najboljih vina koja možete u široj okolini da probate. Naravno, sve to i košta, od apartmana čija se cena kreće oko 200 evra na noć, preko degustacionog menija za koji treba izdvojiti otprilike isto toliko… Ali, kao što rekoh na početku, neke stvari nisu za svakoga i tu se ništa ne može.

wp terrace

U blizini mesta Oskorušno, naslanjajući se na zaseok Zagrude, u kojem živi tek desetak stanovnika, Saints Hills je univerzum za sebe, a njen vlasnik Ernest (da, ime je dobio po slavnom piscu Hemingveju) neka vrsta vanzemaljca koji se spustio u ovaj krš sa svojim svemirskim vinskim brodom. Slučajno ili ne, tek najekskluzivnije njihovo vino, od čije prodaje prihod ide za nezbrinutu decu, nosi naziv E.T. – da li po vanzemaljcu iz istoimenog Spilbergovog filma ili jednostavno kao inicijali vlasnika vinarije manje je bitno. 

dingac saints hills7 010710Tandem za uspeh, Mišel Rolan i Ernest Tolj

U tu nesvakidašnju priču o ekskluzivnosti sasvim lepo se uklapa i podatak da je Tolj u podizanje vinograda i vinarije od samog početka uključio i slavnog francuskog vinskog konsultanta Mišela Rolana, jednog od vodećih autoriteta u svetu vina.

- U posao s vinima ušao sam između ostalog i zato što nisam bio zadovoljan hrvatskim vinima. Želeo sam da stvorim veliko vino Dalmacije, da doprinesem razvoju ovog dela zemlje u kojem sam odrastao, te da ostavim deci nešto što će trajati, nešto što bi bila moja zaostavština, kako njima tako i čitavom društvu – priča Tolj na način koji ukazuje na gotovo dečačku zaigranost u želji da ostvari sopstvene velike snove. – I onda, kada je na padini iznad Komarne, nedaleko od Metkovića gde sam odrastao, počela da se ostvaruje ideja o podizanju novih vinograda, odlučio sam da se i ja ukrcam. Bilo je to 2007. godine kad još nisam imao vinariju, ali sam krenuo u sadnju vinograda.

Saints Hills 44Saints Hills je njihova ostavština za budućnost, Ivana i Ernest Tolj 

Ubrzo posle toga Tolj je uspeo da stupi u kontakt s Mišelom Rolanom i da ga nagovori da dođe u Hrvatsku. Slavni Francuz, kaže Tolj, jedva da je nešto znao o hrvatskim vinima, pa su mu domaćini napravili degustaciju koja je trajala dva dana. Tom prilikom probali su oko 60 najznačajnijih hrvatskih vina iz svih delova zemlje, od malvazija i terana, preko graševina do plavaca i pošipa... Na kraju, odluka je pala da će fokus nove vinarije biti plavac mali, a Rolan je tada samouvereno izjavio da ako ne uspe od te sorte da napravi veliko svetsko vino, da se više neće ni baviti ovim poslom!

Saints Hills 3

Reklo bi se da je vlasnika Saints Hills i slavnog enologa tada spojila zajednička težnja ka savršenstvu. To ih i danas drži zajedno. Kao da sve ispod toga nije dovoljno dobro. Zato i nije neobično da je Decanter uvrstio Saints Hills među vodeće vinarije u Hrvatskoj već posle prve berbe, a da se Ernest Tolj našao u Hju Džeksonovom Pocket Wine Guide.

wp tresury

A sve je, kao i mnogo toga u životu, počelo igrom slučaja, sticajem okolnosti. Ernest je, naime, devedesetih godina prošlog veka došao u Zagreb i tamo pokrenuo uspešnu proizvodnju električnih kablova s firmom Eurocable Group. Zbog poslova često je putovao i dolazio u situacije da proba različita vrhunska vina. I stalno ga je, kaže, kopkalo zašto njegovi poznanici iz inostranstva nevoljno piju hrvatska vina, zašto neko ne pokuša da dovede u Hrvatsku najbolje svetske vinske stručnjake pa da čujemo šta će oni savetovati…

- Kod nas, posebno na Pelješcu, uvek je važila teorija da vino treba raditi u uslovima i na način kako se to radilo generacijama unazad, te da je bret u stvari izraz teroara, a ne mana u vinu, i da mu to zaprevo daje karakter! I to me je nerviralo, to odsustvo želje da se nešto promeni, da se uhvati korak sa svetom.

17277692272 d68b1032ae c

Krenuvši sa sadnjom plavca na Komarni, Ernest je znao da ta priča ne može da bude kompletna bez vinograda na legendarnom Dingaču, pa je i tamo kupio osam hektara vinograda, što je uz onih 11 na Komarni poprimilo ozbiljne razmere. Uz to, postao je i jedini vinar koji ima plavac sa ova dva položaja.

- Plavac sa Dingača i onaj s Komarne dva su poprilično različita vina, i po mineralnosti, i po stilistici, aromatici. Pelješani ljubomorno čuvaju svoj Dingač do te mere da mnogi više i ne znaju da je vino s tom etiketom plavac mali, već misle da je to neka posebna sorta. Robusna stilistika tog vina razlikuje se od plavaca s Komarne, koji su pitkija, modernija vina. Na Dingaču prevladavaju mineralnost, zreli tanini i uvek je nedostatak kiseline i višak šećera, dok ovaj s Komarne odlikuju svežina i aromatika divljeg dalmatinskog bilja – priča Tolj dok nas provodi kroz moderna postrojenja vinarije i impresivnu barik salu.

Bariq006

Prizor je doista kao istrgnut iz neke vinske bajke, sve sa živom stenom u podrumu s koje se sliva ledena izvorska voda. Tu je i mala arhiva prethodnih berbi, smeštena iza gvozdenih rešetki, kao u nekakvim manastirskim katakombama. Ostavština za budućnost, vina koja će tek pričati priču o nastajanju velikih vina Dalmacije.

Ali, iako izuzetno značajan, plavac mali samo je deo vinske priče Saints Hills. Nekako u isto vreme kada je podizao vinograde plavca na Komarni i Dingaču, Tolj je čuo da se u Istri, u blizini Višnjana, prodaje deo šume, pa je poželeo da tamo zasadi maslinjak. Međutim, kada je zemlju kupio pokazalo se da bi bila prava šteta ne posaditi tu neke bele sorte za vina. I tako je Tolj, slučajni vinar, kako kaže za sebe, došao do toga da ima tri vinograda na dva suprotna kraja Jadrana! Onaj u Istri poneo je naziv Sveti Ante, na Komarni Sveti Roko, a na Dingaču Sveta Lucija. Sva ta svetačka imena vinogradi su dobili po njegovoj deci, ali crkva se nije složila da i vinarija ponese naziv Sveta brda, što je bila Toljova inicijalna ideja, pa je na kraju dobila engleski prevod tog istog naziva – Saints Hills! Lokalnim crkvenim vlastima to nije smetalo, a gde je tu logika sam Bog zna!

saints 2 of 16

Kada smo kod Toljeve dece, recimo i to da je (za sada) bez vinograda koji će se po njoj zvati ostala najmlađa Lorena, ali su roditelji po njoj nazvali maslinjak u Istri – Sveta Lorena, naravno. Ovde treba primetiti i to da je Ernestova supruga Ivana izuzetno bitna karika u čitavoj ovoj vinskoj priči, te da je i sama odličan poznavalac vina i velika podrška u zaokružavanju celokupnog brenda Saints Hills.

Proizvodnja vina s etiketama Saints Hills podeljena je danas između Pelješca, gde se prave crvena, i predgrađa Splita, u nekadašnjim skladištima Eurocable Group, odakle izlaze bela vina i gde je zapravo Tolj 2011. godine i napravio prva svoja vina. Grožđe tu stiže u hladnjačama iz Istre i zatim fermentira u specijalnim jajolikim betonskim tankovima, njih ukupno 25, svaki zapremine 1.600 litara.

572a7d92cc9da7b70ea4

- Priča s betonskim jajima dolazi iz Bordoa, a tamo je verovatnio došla iz Burgundije – objašnjava Tolj. – Ta tehnologija koristi se inače često u biodinamici, a suština je u obliku koji uslovljava da se tokom fermentacije na vrhu brzo pravi „kapa“ koja zatim zbog težine propada na dno i tako dolazi do prirodnog mešanja vina unutar suda. U Kaliforniji ovakve tankove koriste za kaberne, a u Francuskoj uglavnom za bela vina.

Inače, pogon pored Splita samo je privremeno rešenje i odavno je trebalo da bude premešten u Istru, ali je izgradnja kasnila zbog dozvola. To je izgleda sada rešeno, pa će uskoro i bela vina Saints Hills nastajati u neposrednoj blizini vinograda iz kojih grožđe dolazi.

Saints Hills 6

Dok razgovarate o vinima, postaje jasno da je Tolj do finesa ušao u sve faze proizvodnje, posebno njegove tradicije na tlu Dalmacije. Odakle toliko strasti, znatiželje?

- Volim sve što je vezano za zemlju, a vino je civilizacijski otisak jednog naroda i podneblja. Mene kroz ovu moju vinsku priču nije vodila ideja da zaradim, već da ostavim nešto iza sebe, nešto što se stvara samo jednom u životu i to samo ako ti se ukaže prilika. Mogao sam ja da otvorim vinariju i sa mnogo manje para, ali to onda ne bi bila ista priča.

A priča o Saint Hills, baš kao i priča o velikim vinima od plavca malog daleko od toga da je ispričana!

CRVENA VINA

Antrf Crvena vina

Sv. Roko i Dingač dva su moćna stuba na kojima počiva vinarija Saints Hills. Oba vina su stopostotni plavac mali, Sv. Roko s vinograda na Komarni, a Dingač s istoimene čuvene pozicije na Pelješcu. Ove godine na tržište su dospeli Sv. Roko 2015 i Dingač 2013, oba izuzetnog potencijala, slika i prilika vinske filozofije Ernesta Tolja koji želi da svetu predstavi modernu verziju tradicionalnog vina južne Dalmacije.

Sv. Roko 2015 mlado je vino iz relativno dobre godine, naglašeno voćno i ekstraktno, herbalni aromatski udar iz čaše otkriva bokore dalmatinskog bilja: smilje, vresak, kadulju… Naglašene kiseline daju netipičnu svežinu za plavac, što je potpuno nov sloj u kompleksnosti ovog vina čiji je potencijal za odležavanje minimum 10 godina. Većina grožđa ide u beton na fermentaciju oko dve nedelje, posle čega odležava u bariku još dve godine.

- Malo smo požurili ove godine s ovim vinom jer berbu iz 2014. nismo pravili, a na tržištu više nismo imali onu iz 2013. godine – kaže Tolj.

Dingač 2013 svojevrsni je pandan robusnim plavcima koji su generacijama dolazili s ove legendarne padine, dokaz da sorta može imati svilenkaste tanine i maksimalnu ekstraktnost sa svega 13,5 % alkohola. Toplina juga sa zaštitnim faktorom! Punog, zaokruženog tela, naglašena mineralnost, savršeno u balansu, prijatnih kiselina i intenzivnih aroma, vino se u ustima topi u slojevima koji prizivaju ukuse sušene šljive, crne čokolade i mediteranskih začina, vino koje će ispratiti i nadograditi mnoge ukuse začinjenih zalogaja, ali i vino za meditaciju, razgovor, cigaru… Pri tom, valja imati na umu da će do punog izražaja doći tek za nekoliko godina, što se lako naslućuje dok paralelno pijuckate berbu iz 2011. godine.

- Prošlogodišnju berbu i za Dingač i za Sv. Roko fermentirali smo s peteljkama i nedavno smo Mišel i ja probali ta vina iz bureta i ubeđen sam da će biti najbolji plavci koji smo do sada napravili – s mnogo entuzijazma saopštava Tolj.

BELA VINA

Antrf Bela vina

Bela vina iz Saints Hills dolaze isključivo iz jajolikih betonskih tankova, s tim da njihovo najcenjenije vino u tom segmentu Nevina dodatno odležava još godinu dana u francuskom bariku.

Nevina je naziv dobila kao aluziju na činjenicu da se tu, gde se sada nalazi vinograd Sveti Ante u Istri iz koga grožđe za ovo vino dolazi, nikada pre nije gajila vinova loza. Nevina je kupaža malvazije i šardonea, a prva flaširana berba je iz 2009. godine, s tim da je tada u vinu bilo oko 70 procenata šardonea naspram 30 procenata malvazije. Međutim, poslednja berba ovog vina na tržištu Nevina 2013 sadrži potpuno obrnut odnos sorti. Kako po sastavu, tako i po sveopštem utisku, ovo je originalno vino za probranu publiku, izrazito voćno, strukturalno kompleksno, u kojem malvazija nesumnjivo vodi priču, dok zavidno telo, kremoznost i „aftertejst“ etiketa duguje šardoneu.

- Mislim da niko ne pravi tu kombinaciju, Ivica Matošević radi u Grimaldi nešto sa malvazijom i sovinjonom, ali sa šardoneom mislim da ne radi niko – kaže Tolj.

Inače, Mišel Rolan je taj koji donosi odluku šta je dovoljno dobro od godišnjeg roda za Nevinu, a ono što ne zadovolji njegove kriterijume ide u vino Mala Nevina, praktično identično samo što manje vremena provede u buretu pre nego dospe u flašu.

Posh i Frenchie čine preostale dve bele etikete Saint Hills.

Posh je naravno pošip, dolazi iz kooperantskih vinograda oko Čare, na Korčuli, proizvodi se isključivo u betonskim jajima, poseduje zavidnu mineralnost i aromatsku zavodljivost bogatog ali pitkog vina.

- Pošip je definitivno najpotentnija hrvatska bela sorta, nudi više od malvazije, pa i od graševine, na kojima je u Hrvatskoj daleko više rađeno i koje su već dostigle neki maksimum – konstatuje Tolj, uz napomenu da ova autohtona korčulanska sorta ne bi trebalo da fermentira ili odležava u drvetu.

Frenchie je mali kuriozitet, vino napravljeno kao znak zahvalnosti Mišelu Roralnu, kupaža sovinjona i semijona iz istarskih vinograda na tragu onakvih kakve se prave u Bordou. Baš kao i Pošip, u pitanju je mlado vino koje fermentira u jajolikim betonskim tankovima i odatle se direktno puni u flaše. Prva berba pod ovom etiketom flaširana je 2013. godine, 2014. nisu punili, a ova iz 2016. godine, koja je sada na tržištu, sadrži 75 procenata sovinjona i ostatak semijona.

E.T. & Sin

etVanzemaljac među plavcima, E.T.

Među vinima Saints Hills posebno mesto zauzimaju dve limitirane serije plavaca pod nazivima E.T. i Sin, prvo dolazi s Dingača, drugo s Komarne. Ako je E.T. engleski akronim za vanzemaljca (Extraterrestrial), mada je očigledna veza i sa inicijalima vlasnika vinarije, Sin bi po istom principu mogao da aludira na greh.

Elem, „greh“ nismo probali ali E.T. 2009 spere sve grehe već posle nekoliko gutljaja!

- S ovim specijalnim plavcima počeli smo 2009. godine i svaka boca je numerisana. Za E.T. izvadimo dve do tri bačve najboljeg roda u vinogradu, fermentacija se vrši s peteljkom i isključivo u drvetu, gde odležava 24 meseca. Vino se prodaje samo u dobrotvorne svrhe, a na jednoj aukciji u Minhenu dostiglo je cenu od 2.500 evra!

Restoran

Antrf Restoran

Kuhinju u restoranu Saints Hills vode tri kuvara, a meni je postavio Špiro Pavlić, jedan od najcenjenijih kuvara u Hrvatskoj, koji je i obučio kompletnu ekipu u restoranu.

- Fokus je na lokalnom s novim tehnikama, otprilike onako kako bi želeli da i naša vina budu. U ponudi su uvek dva menija, laganiji od četiri sleda i veliki od sedam, ali za oba menija potrebno je da se gost najavi – kaže Tolj.

Inače, u ponudi restorana nema jela a la cart, ali svako može doći nenajavljen na čašu vina i pladanj pršuta i sira uz njega.

Restoran, kao i čitav kompleks s apartmanima otvoren je od kraja aprila pa do 1. novembra.

Penušavac

Nova etiketa Saints Hills biće penušavac koji će se proizvoditi u Južnoj Africi tradicionalnom metodom.

- U pitanju je zajednički projekat s tamošnjom Charles Fox vinarijom. Napravili smo lani 5.000 boca penušavog vina od šardonea i pino noara koji će se pojaviti krajem godine na tržištu pod imenom Matrijarh.

St. Heels

antrf saints heels

Između crvenih i belih etiketa, tu je i originalni, provansalski elegantan roze St. Heels, na čijoj etiketi dominira ženska cipela s visokom potpeticom. Vino se dobija od plavca malog, radi se u jajolikim betonskim tankovima i posle odlazi u barik na dozrevanja.

- Ima tu dosta egzibicija, od toga da se deo grožđa bere ranije, dok još nije u finalnoj fazi zrenja, kako bi se zadržale kiseline, zatim se deo roda brzo presuje, nula maceracije, pa se blendira s delom soka od prvog đusa, ima unutra i nešto malo zinfandela kojeg smo takođe posadili na Dingaču... Puno je posla oko njega, potroše se gomile suvog leda u procesu jer ne sme da se dozvoli skakanje u temperaturi, ali finalni proizvod je danas jedan od najpopularnijih rozea u Hrvatskoj.

Najznačajniji

Ernest Tolj poseban respekt ima za trojicu hrvatskih vinara.

- Razvoju hrvatske vinske scene u poslednjih dvadeset godina najviše su doprineli Vlado Krauthaker, Ivo Skaramuča i Zlatan Plenković. Na žalost, danas je jedino Krauthaker aktivan, on je pravi otac graševine, Skaramuča se razboleo i prepustio deci da vode vinariju, a Plenković, koji je nedavno preminuo, bio je za mene kralj plavca.

Izvoz hrvatskih vina je šuplji balon

Kao dobar poznavalac vinske scene, Tolj ističe da Hrvatska ima sreću jer je turistička zemlja pa lakše može strancima da predstavi svoja vina nego neke druge države u regionu. Ali, na drugoj strani, ne misli da je država i uradila dovoljno po tom pitanju.

- Vinari su kod nas manje-više prepušteni sami sebi, a izvoz hrvatskih vina je šuplji balon, prenapuhana priča. Zna se ko izvozi i pod kojim uslovima i to uglavnom na osnovu individualnih napora. Nikakva državna promocija nije pripomogla tome, već samo vinari sa svojim kontaktima, poznanstvima, hiljadama boca otvorenih po raznim restoranima od Londona preko Njujorka do Tokija. Ali, to je sve ograničenog dometa, tako da Hrvatska još nije prepoznata kao vinska regija u svetu. Bila je kardinalna greška što se promocija nije radila u koncentričnim krugovima, od najbližih tržišta pa zatim ka onim udaljenijim, već je krenuo da se novac za tu svrhu troši na sve strane, svuda po svetu, kako je kome sinula ideja!

Foto: Ivana Čutura i arhiva

nazad na vrh

Srodni tekstovi