Prva Smederevska izložba grožđa

Smederevo će ostati zapamćeno u istoriji kao mesto odakle je 1882. godine krenulo širenje filoksere po srpskim vinogradima. Posle vinograda u Smederevu na redu su bili požarevački, pa krajinski... Nakon 15 godina situacija u vinorodnoj Srbiji bila je sumorna, jedino ponegde po obodu vinskih regija filoksera nije ostavila svoj trag u vinogradima.

Opširnije...

Bukovo u korak sa svetom

U aprilu 1891. godine, pred mnogobrojnim Negotincima i ministrom privrede, novopostavljeni direktor bukovske škole Milutin Savić je u govoru povodom polaganja temelja vinogradarsko-voćarske škole u Bukovu pominjao pustoš koja je zavladala Negotinskom krajinom nakon što je filoksera desetkovala srpske vinograde: „Tamo gde se nekada stotina čabrova kljuka nalazilo, nema više šta da se nabere. Tamo gde je nekada bila najskuplja zemlja u celoj Srbiji vinogradi se prodaju u bescenje.“

Opširnije...

Tajna sremskog bermeta

Naučnici su procenili da će se u narednih trideset godina olupina „Titanika“, koja leži na dnu Atlantika, nepovratno raspasti u naslagama mulja. Samim tim će sve tajne ovog broda ostati zauvek sakrivene, a među njima i misterija vinske karte „Titanika“ koja decenijama zaokuplja znatiželju vinskog sveta.

Opširnije...

Jabukovača za mačvanske strine, sremsko vino za šabačke gazde

Zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić sledeće narodne stihove: „Opila se i nadrla strina, da od čega, ne bi ni žalio, već od poke (pola oke) vode jabukovače“. Iako se ne pominje odakle je ta vesela strina, možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti da je negde iz mačvanskog kraja ili zapadne Srbije. Nije se napila ni od vina, ni od rakije, a ni od piva koje je tokom 19. veka postajalo sve popularnije u Srbiji, već od jabukovače!

Opširnije...

Lična karta srpskih vinograda od 19. veka

Identitet vinske regije se gradi i zahvaljujući sortimentu vinove loze u njoj. Tokom vekova se pokazalo da su pojedine sorte našle svoju najbolju ekspresiju na određenom području. Zbog toga se takve sorte šire vremenom i postaju dominantne u nekom vinogorju.

Opširnije...

Negotinsko vino nekad i sad

Kaberne sovinjon je u znatnoj meri zastupljen u srpskim vinogradima. U 2019. godini se po površinama nalazio na trećem mestu i ima ga u skoro svim vinskim rejonima Srbije. No, u poslednjoj deceniji se kvalitetom i svojstvenim karakterom izdvojio kaberne iz Negotinske krajine.

Opširnije...

Crno vino živi

Black Lives Matters je uzvik koji se sve više i češće čuje na ulicama američkih gradova. Podeljenost je sve jača u svetu, ali, zapitaćete se kakve veze to ima sa vinom?

Opširnije...

Zovem se prokupac!

Maglovito jutro u Prokuplju. Jesen je već stigla. S uzvišenja oko crkve Svetog Prokopija pruža se pogled na još uvek usnuli grad. Na ulazu u crkvenu portu vernike dočekuje freska Svetog Prokopija. Smatra se da je crkva sagrađena u 10. veku i predstavlja, uz Petrovu crkvu u Novom Pazaru, primer najstarije očuvane crkve na teritoriji Srbije.

Opširnije...

Plinije Stariji, prvi vinski kritičar

Rimski pisac, državnik, vojni oficir i prirodni naučnik, Plinije Stariji bio je poznat po ljubavi ka pićima nastalim fermentacijom, bilo da su u pitanju pivo ili vino. Međutim, to interesovanje nije se završavalo pukom konzumacijom. Tako se među njegovim zapisima mogu naću i oni na temu teorara, značaja raznih sorti grožđa, kao i težnji da rangira najbolje vinograde, što sve skupa ukazuje da bi svim njegovim zvanjima mogli da dodamo i – prvi vinski kritičar!

Opširnije...

Koje vino je Isus pio?

Široko je rasprostranjena i viševekovna fascinacija stručnjaka, umetnika, vernika, ali i mnogih drugih za čuvenu Tajnu večeru, opisanu u Bibliji kao Isusov poslednji obrok sa svojim apostolima. Međutim, dok se kroz istoriju pažnja mahom posvećivala mitskom artefaktu korišćenom tokom večere, peharu poznatom kao Sveti gral, neretko se zanemaruje sadržina tog pehara, odnosno konkretna sorta vina koje su Isus i apostoli pili.

Opširnije...
Pretplatite se na RSS feed